Povodu Svjetskog dana močvarnih staništa, koji se obilježava 2. veljače, kada je 1971. u iranskome gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy istaknula je kako je to iznimno važna konvencija jer se njome štite vrlo vrijedna vlažna staništa koja su pravi rasadnik biološke raznolikosti, staništa ptica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.Za močvarna staništa jako je bitna činjenica da su ona prirodna obrana od poplava, prirodne su retencije koje zadržavaju vodu da se ne prelijeva u druge dijelove, gdje je velika koncentracija stanovništva. Na taj način ta su se močvarna staništa i iz europske perspektive pokazala kao znatno bolja varijanta obrane od poplava nego kanaliziranje rijeka’, istaknula je ministrica Holy. Hrvatska trenutačno ima četiri ‘Ramsarska područja’ uvrštena u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti - Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, donji tok Neretve i Ribnjake Crnu mlaku.Ministrica Holy rekla je kako još imamo dosta močvarnih, vlažnih područja koja nisu pod najvišim stupnjem zaštite, nego su uključena u ekološku mrežu NATURA 2000, te će se vidjeti zaslužuju li i njihova prirodna obilježja da ih se uvrsti u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti. To su primjerice Park prirode Vransko jezero, Ličko polje i ogulinsko-plaščansko područje.Ramsarski popis nastao je u sklopu Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti, koja obvezuje svaku zemlju potpisnicu, a Hrvatska je to od 1991., na očuvanje vlažnih staništa, međunarodnu suradnju u njihovoj zaštiti i održivom razvoju, to jest korištenju uz očuvanje prirode. Dosad joj je pristupilo 160 država.Državni zavod za zaštitu prirode ističe kako su međunarodno važna vlažna područja ona na kojima obitavaju mnogobrojne ugrožene vrste i ptice močvarice, koja znače jedinstvene ekosustave u regiji, važna su mrijestilišta riba i staništa endemskih vrsta, a samim time i nužna za očuvanje globalne biološke raznolikosti.Uz močvarna staništa vezano je više od 40 posto vrsta biljaka i životinja, a njihova vrijednost je i u nazamjenjivoj ulozi u kontroli poplava, očuvanju podzemnih voda, sprječavanju erozije, pročišćavanju voda zadržavanjem hranjivih tvari i sedimenata te ublažavanju klimatskih promjena, navodi taj zavod.Zavod dodaje da su močvare genske banke biološke raznolikosti, da u njima obitavaju mnogobrojne gospodarski važne biljne i životinjske vrste, da pružaju velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije te da su iznimna kulturna vrijednost.Močvarna staništa istodobno su najugroženiji ekološki sustavi zbog njihova isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja. U zadnjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu, ističe Državni zavod za zaštitu prirode.Tema ovogodišnjega Svjetskog dana močvarnih (vlažnih) staništa jest ‘Vlažna staništa i turizam’.
Izvor: http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=12170
