Ove godine obilježava se 4 godina Konvencije o vlažnim područjima, Ramsarske konvencije, koja je potpisana od strane osamnaest država članica UN-a u gradu Ramsaru, Iran, 1971. godine. Ova se posebna prigoda obilježava povodom 02. veljače, Dana Ramsarske konvencije i Svjetskog dana važnih područja, koji svake godine obilježavaju zemlje stranke Konvencije.
Cilj Konvencije je očuvanje vlažnih područja, koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, a koje čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima jer imaju mnogostruku korisnu ulogu u životu ljudi.
Generalni Tajnik Konvencije g. Anada Tiéga pozvao je sve zemlje stranke Konvencije da zajednički obilježe ovaj dan i pri tome naglase značenje vlažnih i močvarnih područja za opstanak planete i život ljudi. Poruka je Tajnika Konvencije da se tijekom cijele godine poduzmu aktivnosti i mjere radi očuvanja vlažnih staništa.
Kako je UN Konvencija o biološkoj raznolikosti ovu godinu proglasila godinom šuma, slogan ovogodišnjeg Dana Ramsarske konvencije povezuje i naglašava funkcionalnu povezanost oba ekosustava te glasi „Šume za vode i močvare “. Ovime se ističe važna uloga šuma koje rastu u vlažnim područjima, ali i izvan njih u očuvanju biološke raznolikosti, reguliranju vodnog režima slatkih voda, one vežu ugljik i time umanjuju negativne klimatske promjene. Unatoč svojim korisnim ulogama, šume su ugrožene mjerama isušivanja, pretvorbom šumskog u obradivo zemljište, gubitkom šuma gubi se i kvaliteta slatkih voda, propadaju vlažna područja.
Konvencija je stupila na snagu 1975. godine kada je njezin depozitar UNESCO, zaprimio akte o ratifikaciji prvih sedam zemalja. Strankom konvencije mogu biti samo zemlje članice Organizacije ujedinjenih naroda, ali Konvencija blisko surađuje sa mnogim međunarodnim nevladinim organizacijama-IUCN, WWF, Wetland International kao i drugim međunarodnim subjektima koji imaju status suradnika, promatrača. Ova Konvencija danas broji 160 zemalja stranaka i jedna je od najstarijih koje se bave pitanjima zaštite prirode. Prilikom pristupa Konvenciji svaka zemlja mora odabrati po određenim kriterijima najmanje jedno vlažno područje koje je odlučila sačuvati i trajno se brinuti za njegov opstanak pa se takvo područje upisuje na popis vlažnih područja od međunarodnog značaja - Ramsarski popis. Na Ramsarskom popisu se danas nalazi 1912 područja pokrivajući ukupnu površinu od oko 185 milijuna hektara na svim kontinentima.
Republika Hrvatska je punopravna stranka Konvencije od 25. lipnja 1991. godine, slijedom odluke o razdruživanju. Na Ramsarski je popis nominirala četiri svoja vlažna područja, koja ja Konvencija prihvatila s 18. siječnja 1993. godine. Na popisu se nalazi Park prirode „Lonjsko polje“, kao najveće poplavno i retencijsko područje u dolini rijeke Save. Različiti ekološki uvjeti koji se ovdje izmjenjuju u prostoru tijekom godine, uvjetuju razvitak različitih životnih zajednica. Područje Parka prirode ima i posebnih vrijednosti izraženih kroz tradicionalno stočarenje i tradicionalnu, ruralnu arhitekturu.
Park prirode „Kopački rit“ predstavlja unutrašnju deltu, poplavno područje na utoku Drave u Dunav. Još u ranijim stoljećima prepoznato je zbog svog bogatog živog svijeta, zakonsku zaštitu uživa od 1967. godine. Ovo je područje zanimljivo u i vegetacijskom pogledu zbog poplavnih šuma koje su tamo vrlo dobro razvijene, svojeg značaja za ptičji svijet - mnoge su rijetka vrste poput crne rode, orla štekavca i stepskog sokola ovdje redovite stanarice. Obilje vode za vrijeme poplava područje čini važnim mrjestilištem riba u ovom dijelu toka Dunava.
Delta rijeke Neretve jedina je prava delta koju Hrvatska ima i koja je u dobrom dijelu sa svim svojim obilježjima vlažnog i močvarnog područja još očuvana. Pripada rijetkim reliktnim sredozemnim močvarama sa očuvanim obalnim lagunama. Područje je izričito važno u ornitološkom pogledu, ovdje je zabilježeno 310 vrsta ptica, stanarica i onih u selidbi i zimovanju. Područje je važno i u ihtiološkom pogledu i jedinstveno je po tradicionalnom načinu obrade zemlje-jaženju. Kulturna baština područja je također bogata zbog milenijske naseljenosti. Zbog svega rečenog područje delte rijeke Neretve planira se zaštititi u kategoriji parka prirode.
Ribnjaci „Crna Mlaka“ kod Jastrebarskog prostorno su najmanje područje no ovdje se posebno tijekom zime može vidjeti svo bogatstvo ptičjeg svijeta koji ovamo dolazi ili tamo stalno živi. Područje ja zaštićeno kao ornitološki rezervat.
Zbog posebnih vrijednosti vlažnih i močvarnih staništa na području Parka prirode „Vransko jezero“, razmatra se mogućnost uvrštavanja i ovog područja na Ramsarski popis.
Ministarstvo kulture kao nadležno tijelo za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj koje je ujedno i žarišna točka za provedbu ove Konvencije, svake godine potiče obilježavanje Svjetskog dana vlažnih područja. Također se već više godina taj dan obilježava u Parku prirode „Lonjsko polje“ kroz događanja pod nazivom „Život na rubu močvare“, kao i prigodnim događanjima u Parku prirode „Kopački rit“ i Parku prirode „Vransko jezero“.
Ministarstvo kulture te sve Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima koja obuhvaćaju i vlažna staništa, poduzet će ove godine niz konkretnih mjera i aktivnosti radi očuvanja vlažnih staništa, od istraživanja i monitoringa, održavanja staništa, zaštite pojedinih vrsta koje žive na vlažnim područjima te edukacije i programa suradnje s lokalnim zajednicama u cilju očuvanja vlažnih područja.
Izvor: http://www.min-kulture.hr
