https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/ en info@velika-pisanica.hr Copyright 2008 2008-06-16T05:10:59+00:00 https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/prof_drsc_lajosh_zhager_ekonomski_struchnjak/ https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/prof_drsc_lajosh_zhager_ekonomski_struchnjak/#When:05:10:59Z Rođen je u Velikoj Pisanici 1. kolovoza 1961. godine gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Bjelovaru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine. Poslijediplomski studij „Poslovne financije i računovodstvo“ završava 1989. godine te postaje magistar znanosti obranom rada pod naslovom „Istraživanje bilance kao podloge za upravljanje“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Revizija - temeljna pretpostavka kvalitete financijskih izvještaja” obranio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. Prije akademske karijere radio je u poduzećima “5. Maj” - Bjelovar, “Sloga” - Đurđevac i “UMIB” – Bjelovar. Od 1987. godine stalno je zaposlen na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za računovodstvo (u različitim zvanjima od asistenta do redovnog profesora u trajnom zvanju). U znanstveno nastavno zvanje docenta izabran je 1996. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 1999. godine. Od 2008. godine ima znanstveno zvanje redovnog profesora u trajnom zvanju. Prema postojećem nastavnom planu i programu na stručnoj i akademskoj vertikali izvodi nastavu iz sljedećih disciplina: „Uvod u analizu financijskih izvještaja“, „Računovodstvo“, „Analiza financijskih izvještaja“ i „Revizija“. Osim što izvodi nastavu, nositelj je kolegija „Analiza financijskih izvještaja“ koji se izvodi na preddiplomskom studiju i „Revizija“ koji se izvodi na diplomskom studiju poslovne ekonomije. Pored nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju, kao nositelj nekoliko kolegija, sudjeluje i u izvedbi nastave na poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je mentor značajnom broju studenata pri izradi i obrani diplomskih radova,  magistarskih radova i tri doktorske disertacije iz područja računovodstva i revizije. Bio je recenzent desetak knjiga te brojnih znanstvenih i stručnih radova. Utemeljitelj je i suvoditelj specijalističkog poslijediplomskog studija „Financijsko izvještavanje, revizija i analiza“ gdje je nositelj (sunositelj) na kolegijima „Računovodstveni sustav u RH i EU“, „Korporativna analiza financijskih izvještaja“ i „Revizija financijskih izvještaja“. Bio je pročelnik Katedre za računovodstvo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Odbora za PDS i Odbora za znanost i doktorate. Od 2010. do 2012. godine bio je prodekan za znanstveno istraživački rad i administraciju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a od 2012. do 2014. bio je prodekan za poslijediplomske studije i doktorate. Od 2014. do danas je dekan Fakulteta.  Od 2010. do 2014.  godine bio je predsjednik Vijeća društveno-humanističkog područja. Od 2014 do danas, član je Senata Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je, samostalno ili u koautorstvu, objavio oko 500 radova iz područja računovodstva, revizije i analize financijskih izvještaja (stručnih i znanstvenih knjiga, udžbenika, priručnika, rječnika, leksikona, stručnih i znanstvenih članaka, projekata, prikaza knjiga itd.). Značajan dio tih radova koristi se pri izvedbi nastave na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima. Svoje radove objavljivao je i izlagao ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu (Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, SAD, Meksiko, Belgija, Mađarska, Poljska, Rusija, Slovenija, Slovačka, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Član je nekoliko domaćih i međunarodnih profesionalnih udruga u kojima obavlja različite funkcije. Između ostalog, u Hrvatskoj udruzi revizora bio je član ispitne komisije za zvanje ovlašteni revizor, a u Sekciji internih revizora bio je predsjednik ispitne komisije za zvanje ovlašteni interni revizor. Osim toga, potpredsjednik je Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika. Član je različitih radnih skupina za zakonsku i profesionalnu regulativu računovodstvene i revizijske profesije te za usuglašavanje s regulativom EU. Od 2006. godine član je Odbora za standarde financijskog izvještavanja, a od 2009. do 2017. bio je član Odbora za javni nadzor revizije. Osim toga, član je Stručnog vijeća Državnog ureda za reviziju i član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice RH.  Stekao je stručna zvanja ovlaštenog računovođe, ovlaštenog internog revizora i ovlaštenog revizora. Bio je na stručnom usavršavanju u SAD-u (University of Kentucky, College of Business and Economics) i Velikoj Britaniji (The Institute of Chartered Accountants of England and Wales). Radio je i radi u uređivačkim odborima nekoliko domaćih i međunarodnih časopisa te različitih stručnih i znanstvenih konferencija. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja (nagrada “Mijo Mirković” za znanstveni doprinos za knjige „Računovodstvo“ i „Računovodstvo za neračunovođe – osnove računovodstva“ 2003. godine, za knjigu „Revizija“ 2006. godine te za knjigu „Analiza financijskih izvještaja“ 2008. godine). Počasni je profesor na Nacionalnom Sveučilištu za poreze i državnu administraciju u Ukrajini (2011). Govori engleski i mađarski, a služi se i njemačkim jezikom. Hrvatski je branitelj odlikovan Spomenicom domovinskog rata.  Oženjen je i otac je dvije kćeri. 2008-06-16T05:10:59+00:00 https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/u_velikoj_pisanici_roen_zheljko_vidakovi_poznati_rukometash/ https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/u_velikoj_pisanici_roen_zheljko_vidakovi_poznati_rukometash/#When:19:23:00Z U Velikoj je Pisanici 21. kolovoza 1954.  rođen Željko Vidaković - hrvatski rukometaš.Rukomet je počeo igrati u rukometnom klubu “Partizan” Bjelovar 1964. Nastupio je za reprezentaciju bivše Jugoslavije 71 put i postigao 90 pogodaka. Prvi nastup imao je 1974. Igrao je i za studentsku i mladu reprezentaciju. Sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu 1978. u Danskoj, na Mediteranskim igrama u Splitu 1979., na studentskim prvenstvima svijeta 1975. i 1977. te na Prvenstvu Balkana 1979. u Varaždinu. Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljko_Vidakovi%C4%87 2008-06-07T19:23:00+00:00 https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/branko_kretan_pjesnik_roen_u_velikoj_pisanici/ https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/branko_kretan_pjesnik_roen_u_velikoj_pisanici/#When:09:15:00Z Hrvatski pjesnik Branko Kreštan rođen je u Velikoj Pisanici 13. kolovoza 1944. godine.  Osnovnu je školu završio u Velikoj Pisanici, a učiteljsku školu u Pakracu. Kao učitelj radio je u Novoj Pisanici, Bačkovici, Velikom Korenovu i III osnovnoj školi u Bjelovaru gdje je i dočekao mirovinu.  Objavljivao je vrlo rijetko u novinama i časopisima: Bjelovarski list, Rusan, Pučkom kalendaru BBŽ. Od 1980 godine član je UHIP-a       ( Udruženje pisaca hrvatske ) i objavljuje u zborniku « UHIP 80». U organizaciji Hrvatskog sabora kulture Zagreb sudjeluje u Susretima hrvatskih pisaca u Kotoribi.  Samozatajan, kasno se javio u 55. godini života prvom zbirkom stihova     « Duša zemlje « 1999. godine, nakon toga izdao je još dvije zbirke stihova «Pukotine» 2002. godine i « Dan ojutren molitvama» iz 2003. godine. Dugo je ostao samozatajan, svoj u svome, lišen estradne provokativnosti, i u literarnom smislu rijetko se pojavljivao u javnosti.  Gotovo u svakoj pjesmi i stihu Kreštan snažno ističe svoju emotivnu povezanost sa zavičajnim krajolikom, dakle, Bilogorom i svojom trinaestkilometarskom Pisanicom.  Svoja čuvstva, unutrašnje nemire i sumnje, Kreštan zna pretočiti u jednostavan i uvjerljiv lirski govor, što je potvrda nesumnjive darovitosti. Naime, stihovi mu izviru iz duše, a ne iz grla, zanatske virtuoznosti. Jezik mu je oslobođen velikih metaforičkih zamućenja i iracionalnih maglovitosti. …..Miris sjena kadulja se žari     sunce što peče     što u podne pali     Suza u oku prašina i korov     znoj na čelu     i vino u vrču u grlu     i vino u glavi     groblje zaraslo u draču     a obzorje se plavi     Ljubav i mržnja zavist     i zloba grizodušje     pjesma ladarica     to je moja Pisanica     Slast i strast i miris     ženske puti     suncokreti na putu divlji     žuti…… 2007-07-16T09:15:00+00:00 https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/edo_murti/ https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/edo_murti/#When:14:55:00Z U Velikoj Pisanici je 4. svibnja 1921. godine kao drugo dijete Vinka i Franciske Murtić rođen je proslavljeni svjetski slikar, grafičar i scenograf Edo Murtić. Završio je Obrtnu školu, kasnije Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Studirao je (1940.-1941.) na Likovnoj akademiji u klasi Petra Dobrovića u Beogradu, i potom (1941.-1943.) na zagrebačkoj, kao student Ljube Babića. Murtić je prvu izložbu imao u Zagrebu 1935. i potom još oko 150 samostalnih izložbi, te je sudjelovao na oko 300 skupnih, među kojima su gotovo sve najznačajnije svjetske izložbe: bijenala u Sao Paolu i Veneciji, Documenta u Kasselu. Edo Murtić je jedan od samo nekoliko hrvatskih umjetnika koji su stekli svjetsko priznanje i čija se djela nalaze u zbirkama renomiranih muzeja i galerija u svijetu, od Tate Gallery do galerije Peggy Guggenheim i Davida Rockfellera. Nazvan hrvatskim Picassom, Murtić se lagodno kretao u svim likovnim medijima (grafika, kazališna scenografija, keramika, mozaik, tapiserija, slikanje neslikarskim i industrijskim materijalima poput emajla), prateći svjetske trendove bez epigonstva. Prozvan je “slikarem vulkanske snage i geste” koji je još za života postao “hodajuća institucija” čiji su rukopis mnogi kopirali, a uspješno posvajali samo rijetki. Iako, naravno, nikad u potpunosti – eksplozivni duktus ili potez kista odaje slikarov rukopis i izraz je njegova i temperamenta i stila; faktura, pokret umjetnikove ruke koja drži kist – ostaje jedinstvena. Murtić je živio i radio u Americi, Kanadi, Zagrebu i Vrsaru. Umro je 02.01.2005., u 84 godini života. 2007-06-26T14:55:00+00:00 https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/velika_pisanica_najduzhe_selo/ https://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/velika_pisanica_najduzhe_selo/#When:12:58:16Z Naselje Velika Pisanica duga je čak 13 km, te se time smatra najdužim selom u Hrvatskoj. Svoj put Pisanica započinje u nizinskom dijelu, da bi se kasnije poput žile kucavice provlačila šumama, poljima i prirodnim livadama u sve brdovitiji dio i završila svoj put na brdu u naselju Nova Pisanica. 2007-06-26T12:58:16+00:00