<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://velika-pisanica.hr/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Zanimljivosti</title>
    <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@velika-pisanica.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2008</dc:rights>
    <dc:date>2008-06-16T07:11:02+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Prof dr.sc. Lajoš Žager &#45;&amp;nbsp; ekonomski stručnjak</title>
      <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/prof_drsc_lajosh_zhager_ekonomski_struchnjak/</link>
      <guid>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/prof_drsc_lajosh_zhager_ekonomski_struchnjak/#When:07:11:02Z</guid>
      <description>Prof dr.sc. Lajoš Žager rođen je 01. kolovoza. 1961. godine u Velikoj Pisanici. Diplomirao je (1986.), magistrirao (1989.) i doktorirao (1993.) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja kratko vrijeme radi u praksi, a od 1987. stalno je zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za računovodstvo (u različitim zvanjima, od asistenta do redovitog profesora). Do sada je, na fakultetu je obnašao različite funkcije (predsjednik Odbora za PDS i magisterije, pročelnik Katedre za računovodstvo, predsjednik, predsjednik Odbora za znanost i doktorate).

Objavio je, samostalno ili u koautorstvu, preko 350 radova iz područja računovodstva, revizije, analize financijskih izvještaja i upravljanja (stručnih i znanstvenih knjiga, priručnika, rječnika, leksikona, stručnih i znanstvenih članaka, projekata, prikaza knjiga itd.). Sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Član je nekoliko domaćih i međunarodnih profesionalnih udruga u kojima obnaša različite funkcije. Između ostalog, u Hrvatskoj udruzi revizora bio je član ispitne komisije za zvanje ovlašteni revizor, a u Sekciji internih revizora predsjednik je ispitne komisije za zvanje ovlašteni interni revizor. Osim toga, potpredsjednik je Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika te predsjednik Sekcije internih revizora. Od 1998. godine kao predstavnik Hrvatske sudjeluje u radu Europske konfederacije instituta za internu reviziju (ECIIA). Član je različitih radnih skupina za zakonsku i profesionalnu regulativu računovodstvene i revizijske profesije te za usuglašavanje s regulativom EU. Od 2006. godine član je Odbora za standarde financijskog izvještavanja. Stekao je stručna zvanja ovlaštenog računovođe, ovlaštenog internog revizora i ovlaštenog revizora.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-06-16T07:11:02+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>U Velikoj Pisanici rođen Željko Vidaković &#45; poznati  rukometaš</title>
      <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/u_velikoj_pisanici_roen_zheljko_vidakovi_poznati_rukometash/</link>
      <guid>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/u_velikoj_pisanici_roen_zheljko_vidakovi_poznati_rukometash/#When:21:23:00Z</guid>
      <description>U Velikoj je Pisanici 21. kolovoza 1954.&amp;nbsp; rođen Željko Vidaković &#45; hrvatski rukometaš.Rukomet je počeo igrati u rukometnom klubu &#8220;Partizan&#8221; Bjelovar 1964. Nastupio je za reprezentaciju bivše Jugoslavije 71 put i postigao 90 pogodaka. Prvi nastup imao je 1974. Igrao je i za studentsku i mladu reprezentaciju. Sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu 1978. u Danskoj, na Mediteranskim igrama u Splitu 1979., na studentskim prvenstvima svijeta 1975. i 1977. te na Prvenstvu Balkana 1979. u Varaždinu.
Izvor:
 http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljko_Vidakovi%C4%87</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-06-07T21:23:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Branko Kreštan &#45; pjesnik rođen u Velikoj Pisanici</title>
      <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/branko_kretan_pjesnik_roen_u_velikoj_pisanici/</link>
      <guid>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/branko_kretan_pjesnik_roen_u_velikoj_pisanici/#When:11:15:00Z</guid>
      <description>Hrvatski pjesnik Branko Kreštan rođen je  u Velikoj Pisanici 13. kolovoza 1944. godine.&amp;nbsp; Osnovnu je školu završio u Velikoj Pisanici, a učiteljsku školu u Pakracu. Kao učitelj radio je u  Novoj Pisanici, Bačkovici, Velikom Korenovu i III osnovnoj školi u Bjelovaru gdje je i dočekao mirovinu.&amp;nbsp; Objavljivao je vrlo rijetko u novinama i časopisima: Bjelovarski list, Rusan, Pučkom kalendaru BBŽ. Od 1980 godine član je UHIP&#45;a &amp;nbsp;  &amp;nbsp;  &amp;nbsp;  ( Udruženje pisaca hrvatske ) i objavljuje u zborniku « UHIP 80». U organizaciji Hrvatskog sabora kulture Zagreb sudjeluje u Susretima hrvatskih pisaca u Kotoribi.&amp;nbsp; Samozatajan, kasno se javio u 55. godini života prvom zbirkom stihova &amp;nbsp;  &amp;nbsp; « Duša zemlje « 1999. godine, nakon toga izdao je još dvije zbirke stihova «Pukotine» 2002. godine i « Dan ojutren molitvama» iz 2003. godine. 
Dugo je ostao samozatajan, svoj u svome, lišen estradne provokativnosti, i u literarnom smislu rijetko se pojavljivao u javnosti.&amp;nbsp; Gotovo u svakoj pjesmi i stihu Kreštan snažno ističe svoju emotivnu povezanost sa zavičajnim krajolikom, dakle, Bilogorom i svojom trinaestkilometarskom  Pisanicom.&amp;nbsp; Svoja čuvstva, unutrašnje nemire i sumnje, Kreštan zna pretočiti u jednostavan i uvjerljiv lirski govor, što je potvrda nesumnjive darovitosti. Naime, stihovi mu izviru iz duše, a ne iz grla, zanatske virtuoznosti. Jezik mu je oslobođen velikih metaforičkih zamućenja i iracionalnih maglovitosti.

…..Miris sjena kadulja se žari
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; sunce što peče 
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; što u podne pali
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; Suza u oku prašina i korov
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; znoj na čelu
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; i vino u vrču u grlu
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; i vino u glavi
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; groblje zaraslo u draču
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; a obzorje se plavi
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; Ljubav i mržnja zavist
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; i zloba grizodušje
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; pjesma ladarica
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; to je moja Pisanica
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; Slast i strast i miris
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; ženske puti
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; suncokreti na putu divlji
&amp;nbsp;  &amp;nbsp; žuti……</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-07-16T11:15:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Edo Murtić</title>
      <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/edo_murti/</link>
      <guid>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/edo_murti/#When:16:55:00Z</guid>
      <description>U Velikoj Pisanici je 4. svibnja 1921. godine  kao drugo dijete Vinka i Franciske Murtić rođen je proslavljeni svjetski slikar, grafičar i scenograf  Edo Murtić. Završio je Obrtnu školu, kasnije Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Studirao je (1940.&#45;1941.) na Likovnoj akademiji u klasi Petra Dobrovića u Beogradu, i potom (1941.&#45;1943.) na zagrebačkoj, kao student Ljube Babića. Murtić je prvu izložbu imao u Zagrebu 1935. i potom još oko 150 samostalnih izložbi, te je sudjelovao na oko 300 skupnih, među kojima su gotovo sve najznačajnije svjetske izložbe: bijenala u Sao Paolu i Veneciji, Documenta u Kasselu. 



Edo Murtić je jedan od samo nekoliko hrvatskih umjetnika koji su stekli svjetsko priznanje i čija se djela nalaze u zbirkama renomiranih muzeja i galerija u svijetu, od Tate Gallery do galerije Peggy Guggenheim i Davida Rockfellera. Nazvan hrvatskim Picassom, Murtić se lagodno kretao u svim likovnim medijima (grafika, kazališna scenografija, keramika, mozaik, tapiserija, slikanje neslikarskim i industrijskim materijalima poput emajla), prateći svjetske trendove bez epigonstva. Prozvan je “slikarem vulkanske snage i geste” koji je još za života postao “hodajuća institucija” čiji su rukopis mnogi kopirali, a uspješno posvajali samo rijetki. Iako, naravno, nikad u potpunosti – eksplozivni duktus ili potez kista odaje slikarov rukopis i izraz je njegova i temperamenta i stila; faktura, pokret umjetnikove ruke koja drži kist – ostaje jedinstvena. Murtić je živio i radio u Americi, Kanadi, Zagrebu i Vrsaru. Umro je 02.01.2005., u 84 godini života.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-06-26T16:55:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Velika Pisanica &#45; najduže selo</title>
      <link>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/velika_pisanica_najduzhe_selo/</link>
      <guid>http://velika-pisanica.hr/zanimljivosti/velika_pisanica_najduzhe_selo/#When:14:58:00Z</guid>
      <description>Naselje Velika Pisanica duga je čak 13 km, te se time smatra jedno od najdužih ako ne i najduže selo u Hrvatskoj. 

Svoj put Pisanica započinje u nizinskom dijelu, da bi se kasnije poput žile kucavice provlačila šumama, poljima i prirodnim livadama u sve brdovitiji dio i završila svoj put na brdu u naselju Nova Pisanica.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-06-26T14:58:00+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
